Uskoro 'Sabor Bosanaca' za bosansku dijasporu

U povodu drugog održavanja Sabora Bosanaca, ovog puta za Sabor Bosanaca bosanske dijaspore koji će se održati u Linz- Austrija u mjesecu April 2017. godine

Bosna i Hercegovina se tokom historije suočavala s različitim izazovima i podjelama, koje su često okončavane ratovima i krvoprolićima. Tako je bilo i nakon raspada nekadašnje Jugoslavije, kad su se preko naše zemlje prelamale različite ideje, interesi i politike. Odlučni da zauvijek tome stanu ukraj, grupa građana rasutih širom Bosne i Hercegovine i dijaspore, krenula je u projekt promocije i borbe za ideju bosanstva.

Fotografija korisnika/ce Regionalno vijeće građana Bosanske Krajine.

SABOR BOSANACA DIJASPORE APRIL, LINZ 2017.
PROGLAS
Pozivamo sve one u Svijetu koji se osjećaju Bosancima
da se probudimo iz vjekovnog sna i podignemo glave. Budućnost naše Bosne je budućnost nas i naše djece. To je naše pravo i obaveza prema roditeljima i prema našim precima koji su stvorili i gradili Bosnu.
VRATIMO ZGAŽENO DOSTOJANSTVO I NAČINIMO BOSNU LJEPŠOM, JAČOM I ZDRAVIJOM NEGO ŠTO JE IKADA BILA.

O ovoj temi za novinski list 'Novo Vrijeme' govori Senad Bajrić, Šeherzada Delić, Sandjarević Ervin.

Za 'Novo Vrijeme' piše Fahrudin Vojić. Projekt promocije i borbe za ideju bosanstva, kako kažu, za cilj ima u drugi plan potisnuti međuetničke i vjerske podjele koje su uzrok svih problema savremene Bosne i Hercegovine, koja već decenijama tapka u mjestu, okovana Dejtonskim sporazumom koji je, prema riječima naših sagovornika, glavni krivac njenog nazadovanja.

Vođeni navedenim idejama i ciljevima, odbor Sabora Bosanaca je za mjesto održavanja Prvog Sabora odlučio izabrati grad Bihać. Možda im je vodilja bila Prvo zasjedanje AVNOJ-a i kao neka paradigma uspjeha u samom začetku podizanja bivše države, koja se tad suočavala s gotovo identičnim problemima nacionalizma i vjerskih podjela. Prema riječima Senada Bajrića, koordinatora Centralnog incijativnog odbora za bihaćku regiju, Sabor Bosanaca je tijelo ili neki vid javne tribine u okviru kojeg su njegovi izabrani predstavnici željeli iznijeti proglas građanima BiH i dijaspore o temi “Bosanski državotvorni narod” i da upravo ta ideja bude početna tačka izgradnje bolje i svjetlije budućnosti.

Fotografija korisnika/ce Regionalno vijeće građana Bosanske Krajine.

“Smatram da je ovo historijski događaj jer se prvi put na nivou Bosne i Hercegovine organizira bosanski identitet, odnosno bosanski autohtoni državotvorni narod, da ustvrdimo da smo jedan narod bez obzira na različitost konfesija unutar samog bosanskog korpusa, te s tog aspekta želimo graditi budućnost i sreću svih samozvani naroda naše zemlje.

Posredstvom Sabora Bosanaca i kongresa koji će se održavati i u drugim dijelovima BiH i bosanske dijaspore, imamo priliku putem građanske inicijative ostvariti naše pravo na nacionalnu samobitnost. Mi, građani, živimo u fašistički uređenoj zemlji i ne želimo graditi niti propagirati četvrti narod, kako nam to neki pokušavaju imputirati putem klera, društvenih mreža i internetskih portala. U tom smislu, ne želimo davati sebi konotacije identičnosti postojećih religioznih naroda, čija geta su zlo za sve građane i opstojnost države.

Dosta je prevara, pljački i lažnih obećanja. Dovoljno smo plaćali danak u krvi tuđinima u vlastitom domu, vlastitoj zemlji i vlastitom zraku. Bosna je oduvijek bila zemlja bosanskih građana koji traže samo jedno: ravnopravnost i pravo na život.

Konfesionalno i religijsko opredjeljenje je privatna stvar svakog pojedinca i građanina ove zemlje i tako mora ostati”, pojašnjava za Novo vrijeme Bajrić, te naglašava da je Bosanac, prije svega, svaki lojalni građanin i državljanin ove zemlje, bez obzira na njegovu religijsku, konfesionalnu, tzv. etničku ili regionalnu opredijeljenost, te se samo na toj osnovi može graditi jedinstvo i bolje sutra, a sve drugo je zavjera i laž.


Fotografija korisnika/ce Regionalno vijeće građana Bosanske Krajine.

Za Šeherzadu Delić, predsjednicu regionalnog Incijativnog odbora Bosanskog Sabora u Bihaću, povratak bogumilskom konceptu života i uređenja države predstavlja formulu za uspješan izlazak iz krize koja je zahvatila BiH, a takva ideja, kaže ona, treba osvijestiti svakog pojedinca da se oslobodi straha od ovih sistemsko-projektiranih zastrašivanja nacionalizmom drugih skupina.

“Ova incijativa postoji već desetak godina, zapravo ljudi se organiziraju pod idejom da treba postojati nacija bosanska, koja neće naglašavati vjeru kakav je slučaj s bošnjaštvom ili srpstvom ili hrvatstvom, koji naglašavaju da sam ja pripadnik jedne vjere i konfesije. Dakle, više nije važno kakav si čovjek i jesi li kompetentan, već pripadaš li jednoj vjeri ili naciji, te možeš li, sukladno tome, biti ministar ili obavljati neku drugu funkciju u državi. Nama je važno da okupimo i saberemo ljude koji misle kao mi i koji će nas podržati u svemu tome, a nadam se da će tu biti mnogo mladih koji se godinama zadajaju idejom da je samo zbog toga što se neko zove drukčije, izvršio agresiju na njega. To su zavjere koje su srušile Jugoslaviju, s obzirom na to da se u to vrijeme nije moglo izjašnjavati po etničkoj pripadnosti, pa je srušena Jugoslavija kako bi se ta ideja mogla progurati. To se desilo s bivšom državom i neko hoće da se to desi i s BiH, a mi to nećemo dozvoliti. Dakle, to je koncept koji želi zabaviti ljude oko toga da se Bošnjaci žele uništiti i zatrti, pa se onda kao odgovor dešava to da se ljudi žele dokazati kako su najbolji Bošnjaci, a nemoj da budem najbolji čovjek koji će imati posao i neće biti gladan, kojem će suditi neovisno sudstvo, koji se neće morati liječiti preko veze i slično”, pojašnjava nam Delić.

Fotografija korisnika/ce Regionalno vijeće građana Bosanske Krajine.

Prema riječima dr. Ervina Sendijarevića, koordinatora Sabora dijaspore, Sabor Bosanaca koji je otpočeo u Bihaću, nastavlja sa svojim aktivnostima širom BiH, a unutar Sabora postoji mnogo spontanih grupa i pojedinaca koji se ne mogu detaljno iskoordinirati jer se sve dešava spontano na osnovu entuzijazma ljudi koji ništa ne traže za sebe, nego žele da se napokon dese promjene koje će donijeti dobro svima.

“Bez obzira na sve probleme s kojima se susrećemo, Sabor Bosanaca ide dalje. Mnogi ljudi prepoznaju u tome novu zdravu inicijativu na nivou države, ali ima mnogo i onih koji tu vide opasnost ili čak neprijateljstvo te čine sve da širenje tog procesa, koji traje i sve više jača, spriječe ili zaustave. Naravno da je biti Bosanac teško u današnjem trokonstitutivnom sistemu vlasti. Usto, u današnje vrijeme općeg etničkog, političkog, ekonomskog rasula i kriminala, biti Bosanac je najvažnije za jedinstven narod i državu. Samo jedinstven narod ima pravo, moć i snagu odlučivati, suditi i presuditi i to je ‘jus congens’, odnosno pravo iznad svih prava koje legitimno jedino može da prevazilazi ustavno pravo u jednoj državi. Sa svim bjelosvjetskim neprijateljima i pljačkašima Bosne treba se jednostavno obračunati na civiliziran način, a to je da budemo Bosanci, da budemo jedinstveni, solidarni i u dogovoru među sobom. Naša međusobna ovisnost je najpreča u odnosu na sve druge ovisnosti i odnose. Na tom je principu zasnovano ovo bosanstvo. Moramo biti svjesni da pripadamo Bosni i da naš život zavisi od nje, stoga se ne možemo olahko odnositi prema tom našem nacionalnom identitetu ili ga pretpostavljati nekim drugim nacionalitetima ili se izjednačavati s etnicitetima. Tako pravimo problem prvenstveno sebi, ali i drugima. U sadašnjem stanju se insistira na etničkim razlikama i na osnovu toga je izgrađen i sadašnji sistem u BiH koji kreira ogromne probleme i bosanskoj državi i bosanskom narodu. Zbog toga je ovaj bosanski pokret veoma važan kao nacionalni pokret svjesnih Bosanaca koji se bore za bolje sutra svih ljudi, svih građana koji žive na teritoriji bosanske države. Za našu bosansku naciju, multietničku zajednicu, ne postoji bolji državni sistem od građanskog. Svjesni svih rizika mi Bosanci, kao nacija, uporno se zalažemo za promjenu državnog sistema kojim će napokon biti i stvarno zagarantirana jednakopravnost svih ljudi. Zalažemo se za državu u kojoj narod direktno odlučuje, po sistemu jedan čovjek, jedan glas. To zahtijeva donošenje novog ustava u kojem će osnovna jedinica ustavno-pravnog sistema biti građanin bez bilo kakvih etničkih ili religioznih predznaka”, smatra Sendijarević.

 

Općine Unsko-sanskog kantona

                 

Android App za LjutaKrajina.net