Saopćenje Instituta za istraživanje genocida, Kanada {IGK}

Saopćenje Instituta za istraživanje genocida, Kanada {IGK} povodom imenovanja Milenka Stanića kao kandidata SDS za viceguvernera Centralne banke BiH

Milenko Stanić se nalazi na listi od 850 imena koje tereti Haški tribunal. Jedan je od idejnih tvoraca i realizatora genocida u Vlasenici. Iz serijala o genocidu u BiH iz naučno istraživačke arhive IGK izdvajamo :

“Početkom agresije Srbije i Crne Gore na međunarodno priznatu nezavisnu i suverenu državu BiH, Jugoslovenska narodna armija i druge srpske oružane formacije iz Srbije i Crne Gore, uključujući i specijalne jedinice MUP-a Srbije, zajedno sa srpskim kolaboracionističkim snagama iz BiH izvršile su oružani napad na Vlasenicu. Ovaj geografski prostor se nalazi uz granicu sa Srbijom, kojeg su ideolozi projekta Velike Srbije planirali još od perioda okupacije BiH od strane Austrougarske pripojiti Srbiji. JNA je 21 aprila 1992. zauzela grad Vlasenicu. Ostala sela su okupirana u periodu od 1. maja 1992. do 13. marta 1993., pri čemu su izvršeni genocid u drugi oblici zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava. Bošnjake su, nakon zarobljavanja, zatvarali i prebijali u lokalnoj stanici policije, Sudu, Općini, školama i drugim objektima, a kasnije u formiranom koncentracionom logoru Sušica, gdje je ubijeno više zatočenika, a više žena silovano. Od ukupnog broja Bošnjaka Vlasenice (18.727) srpske snage su prisilno protjerale oko 16.000. Uništeno je svih 25 vjerskih objekata Bošnjaka koji su predstavljali  simbol vjerske i kulturne pripadnosti ove nacionalne grupe. Oko 700 žena iz Vlasenice izloženo je najtežim oblicima torture, a veliki broj njih je silovan. kroz logor Sušica prošlo je preko 8.000 Bošnjaka. Od ukupno 14.037 punoljetnih stanovnika Bošnjaka, sa pravom glasa, koliko ih je bilo na području općine Vlaseenica 1991. godine, 6 godina kasnije, dakle, 1997. u Vlasenici je živjelo samo 7 punoljetnih Bošnjaka. Dakle, 14.030 punoljetnih stanovnika općine Vlasenica bošnjačke nacionalnosti je ubijeno ili prisilno protjerano. Za zločin genocida, zločine protiv čovječnosti i ratni zločin nad Bošnjacima općine Vlasenica pred Ha[kim tribunalom optuženi su; Slobodan Milošević, Radovan Karadžić, Momčilo Krajišnik, Biljana Plavšić, Ratko Mladić i Dragan Nikolić. Pred sudom BiH, za zločine nad Bošnjacima općiine Vlasenica osuđeni su Predrag Bastah (22) i Goran Višković (18 godina). Postoje, prema izjavama svjedoka, još mnogi počinioci zločina koji nisu procesuirani. Ovo su egzaktni podaci, činjenice i dokazi koji neoborivo dokazuju da su nad Bošnjacima Vlasenice izvršeni brojni zločini, pa i zločin genocida i da je stvarna namjera Srbije na čelu sa Slobodanom Miloševićem i rukovodstva Republike Srpske, na čelu sa Radovanom Karadžićem, bila da uništi i prisilno protjera Bošnjake kako bi oteli njihova imanja i uspostavili Veliku Srbiju u kojoj bi živjeli isključivo Srbi”.

Milenko Stanić je bio jedan od idejnih tvoraca i realizatora genocida u Vlasenici. Bio je najodgovorniji za formiranje logora smrti Sušica, kroz koji je prošlo preko 8.000 Bošnjaka, a u kojem su ubijana djeca i silovane žene. Na žalost Sud BiH ništa nije uradio da se sudi Staniću. Hasan Nuhanović je podnio krivičnu prijavu protiv Milenka Stanića za spaljivanje svoje majke koje je izvršeno upravo pod njegovom komandom. Međutim, Tužilaštvo BiH i po ovom pitanju ništa nije uradilo. Danas je Milenko Stanić profesor na fakultetima u Banjoj Luci i Bijeljini.

Kandidatura Stanića za mjesto viceguvernera Centralne banke BiH je poniženje za istinu, pravdu, ljudska prava i slobode, preživjele žrtve i svedoke genocida.Činjenica da SDS želi Milenka Stanića za viceguvernera Centralne banke BiH govori u prilog činjenici da se SDS nikada nije odrekao agresivno genocidnih ciljeva zbog čega je i dospio na američku crnu listu. Bosanskohercegovačkom političkom establišmentu koji toleriše slobodno kretanje zločinaca i biranje zločinaca na najodgovornije državne i društvene funkcije poručujemo da ćeimperativ mira trijumfovati nad interesima agresije i genocida samo ako afirmišemo principe pravednosti i istine Živimo u periodu u kom se BiH nalazi pred sudbonosnom odlukom o izboru sopstvenog trajnog političkog, evropskog opredjeljenja. Krupnu ulogu u ishodu te odluke imaće stav prema istini o zločinima agresija i genocida i pravdi za žrtve tih zločina. Ne uspije li da preispita odluku o podjeli zemlje, države i društva, donijetu Dejtonskim sporazumom, i to na osnovu genocida, dokazanog činjenično kako u cjelini, tako i u svim pojedinim fazama njegovog izvršenja, ne preduzme li potrebne korake za eksplicitnu osudu režima, vlada i država koje su agresiju i genocid koncipirale, planirale i izvršile, BiH, odnosno bosanska ideja na kojoj se zapravo i zasniva ideja Evropske Unije, doživjeće težak poraz. Humanističke vrijednosti i ideali bosanske ideje biće potisnuti na margine društvenog života i u centrima političkog odlučivanja. Ako bosanska ideja ostane imuna na pritiske korumpiranih unutrašnjih i vanjskih političkih lobija, ako se inspiriše konceptom politike kao djelovanjem usmjerenim ka ostvarenju dobra svih građana, ona će se reobnoviti i trajno učvrstiti u svome primarnom izvoru i izrazu: poštovanja, priznavanja, prihvatanja i tolerisanja drugog i drugačijeg na principima istine i pravde. U tom slučaju dobovamo punu satisfakciju žrtvama agresija i genocida, afirmišemo principe pravednost i istine. Pravednost će biti uzdignuta u princip bosanske ideje i politike, uzajamno poštovanje i jednakost prava svih građana i naroda postaće načelo regulisanja njihovih uzjamanih odnosa, imperativ mira trijumfovaće nad interesima agresije i genocida.

Institut za istraživanje genocida, Kanada

LjutaKrajina.NET

 

Povezano iz kategorije

Error: No articles to display

Općine Unsko-sanskog kantona

                 

Android App za LjutaKrajina.net