Osvajanje Bihaća 1592. godine – događaj kojim je cijeli prostor današnje Bosne i Hercegovine došao pod osmansku vlast

 

Krajem XVI stoljeća Bosanski ejalet je iznjedrio nekoliko ratobornih bosanskih namjesnika. Uz Ferhad pašu Sokolovića u tome se naročito isticao Hasan paša Predojević, rodom iz Sanskog Mosta ili Hercegovine. Obzirom da su tada na mjestu velikih vezira bili uglavnom Bošnjaci, Hasan paša je 1591. godine došao na mjesto bosanskog beglerbega i samostalno donosio brojne vojne odluke. Čim je stigao na mjesto namjesnika naredio je vojnu mobilizaciju te otpočeo sa upadima u pravcu Bihaća. U tim vojnim akcijama osvojio je Ripač, Štulić i Blagaj na Korani.

Naredne godine, u proljeće, 1592. Hasan paša se odlučio za svoj prvi veći vojni poduhvat. Najprije je taktički zauzeo prostor južno od Kupe, Goru i Hrastovicu u Hrastovičkoj kapetaniji. Pohodi su uvijek bili praćeni velikim ratnim plijenom. Prema ranijem ratnom planu, dio vojske sa topovima se 10. juna 1592. godine uputio prema Bihaću, najznačajnijoj tvrđavi i mjestu u Krajini. Tri dana kasnije se lično, sa ostalim četama, priključio opsadi Bihaća. Cijelo mjesto sa okolicom je bilo u potpunom okruženju, vojske koja je brojala oko 5 000 pripadnika. Branioci, kojih je bilo između 400 i 500, su dobili ponudu da se bez borbe predaju. Na prve ponude zapovjednik odbrane Bihaća, kapetan Josip Larnberger je negativno odgovorio. Larnberger je uputio pismo pukovniku Auerspergu u kojem ga moli za vojnu pomoć, ali je pomoć odbijena iz razloga što su se plašili da će Hasan paša istovremeno napasti i Karlovac. Nakon toga Hasan paša je naredio da se grad i tvrđava tuku artiljerijom iz tri smjera. Nakon petodnevnog granatiranja i nekoliko pješadijskih juriša, 19. juna se branioci predadoše napadačima. Prije nego što su napustili tvrđavu, sklopljen je dogovor po kojem se svo civilno i vojno stanovništvo, sa pokretnom imovinom, slobodno moglo iseliti. Da bi pokazao svoju moć i duh pravog ratnika, Hasan paša je, u trenutku predaje Bihaća, darovao kapetana Larnbergera obilatim darovima i zlatnom odorom, a suce odijelima od atlasa.

Osvajanjem Bihaća cijela današnja teritorija Bosne i Hercegovine je došla pod sultanovu vlast. Vremenski gledano, punih 130 godina je trajao proces objedinjenja teritorije današnje BiH pod sultanovu krunu – od dolaska sultana Mehmeda II El Fatiha 1463. godine, pa sve do zauzimanja Bihaća 1592. godine. Ubrzo nakon ovih događaja uslijedila je i nova administrativno – upravna podjela Bosanskog ejaleta. Pored postojećih sedam, od Bihaća i okolnih osvojenih gradova formiran je i osmi sandžak. U to vrijeme Bosanski ejalet sastojao se od: Bosanskog, Hercegovačkog, Zvorničkog, Kličkog, Začazmanskog, Krčko – ličkog, Požeškog i Bihaćkog sandžaka. Time je bosanski beglerbeg u tom trenutku držao teritoriju daleko veću nego i jedan raniji bosanski srednjovjekovni vladar.

BOSNAE

Općine Unsko-sanskog kantona

                 

Android App za LjutaKrajina.net