Hrvatskoj Vladi iz Jasenovca upućene kritike i apeli

Žrtvama se došli pokloniti antifašisti, Srpsko narodno vijeće i SDP, na službenoj komemoraciji u nedjelju neće sudjelovati.

 

U Jasenovcu je u tijeku obilježavanje 72. godišnjice proboja zarobljenika iz ustaškog logora, a drugu godinu zaredom u Hrvatskoj se održavaju tri odvojene komemoracije.

Kolonom od memorijalnog muzeja prema spomeniku Kameni cvijet, u Jasenovcu je u podne počela komemoracija Srpskog narodnog vijeća (SNV) i Saveza antifašističkih boraca Hrvatske (SABA RH).

Savez antifašističkih boraca i SNV su odbili sudjelovati na državnoj komemoraciji, koja će biti održana u nedjelju.

Predsjednik SABA-e Franjo Habulin, kako javlja reporterka Al Jazeere Matea Damjanović, rekao je da se radi o tužnom skupu jer su se okupili kako bi se sjetili zatočenika logora koji su poginuli, ali i zbog činjenice odvojene komemoracije.

"Ovo je tužan skup jer i ove smo godine mi morali samostalno organizirati komemoraciju jer niti možemo niti hoćemo prihvatiti kolebljiv stav vlasti kada je u pitanju ocjena ustaškog režima i pozdrava tog režima", rekao je Habulin.

Habulin: Nečinjenjem nas prisiljavaju da govorimo

Habulin je poručio da neće prihvatiti formiranje nečega što je vijeće za 'suočavanje s prošlošću' jer je ono vijeće za obračun s komunizmom.

"Ustaška država je bila zločinačka tvorevina i time je sve rečeno. I tako dugo dok vlastima te stvari ne budu jasne, tako dugo mi možemo danima pričati s predstavnicima Vlade, ali nema kompromisa".

Kazao je kako zna će neki opet reći kako se ovdje radi o politiziranju komemoracije, ali poručuje da su vremena takva da se šutjeti ne smije.

"Ne politiziramo mi komemoraciju, već oni koji nečinjenjem prisiljavaju da govorimo".

Predsjednik SNV-a Milorad Pupovac rekao je kako je Jasenovac strašno mjesto, čiju strahotu je danas nemoguće izreći jer ima dva lica - patnju i smrt - ali da je to i moćno mjesto zbog svih onih koji se okupljaju u spomen na one koji su znali da im bile male šanse da će preživjeti, ali velike da će umrijeti dostojanstveno.

Pupovac je rekao da zato danas u Jasenovcu ne govore političkim jezikom, nego jezikom koji je temelj svake moguće politike, a čiji je cilj da se suprotstavi strahotama koje su u Jasenovcu počinjene.

Izrazio je žaljenje što je njihova komemoracija i ove godine odvojena od državne.

Pupovac: Od Jasenovca učiniti moćno mjesto

"Žao nam je istinski zbog toga jer znamo da koliko nama, toliko i ovoj Vladi taj val prošlosti koji simbolizira ova ploča sa strašnim pozdravom u Jasenovcu jednako prijeti. Žao nam je jer znamo da bismo trebali graditi istu moć Ustava i zakona i najdubljih moralnih osjećaja kojima bismo učinili sve da se ni na kojem mjestu ne moze čuti pozdrav 'za dom spremni', rekao je Pupovac.

Rekao je kako Jasenovac obvezuje ne na kritiku, već na poziv Vladi i svima drugima da se od njega učini moćno mjesto za uređenje države i uzajamno praštanje te kajanje.

Razlog bojkota državne komemoracije je neuklanjanje ploče s ustaškim natpisom "Za dom spremni", koju su prošle godine nedaleko od Jasenovca postavili veterani Hrvatskih obrambenih snaga, u spomen na poginule suborce.

Iz istog razloga, na komemoraciju u nedjelju neće doći ni pripadnici židovske zajednice - oni će se žrtvama logora pokloniti u ponedeljak.

Komemoraciju u nedjelju bojkotirat će i predstavnici oporbene Socijaldemokratske partije, čiji čelnici također sudjeluju na obilježavanju u subotu.

Bivši logoraši i predstavnici Saveza antifašista u Jasenovcu naglašavaju da podsjećanje na užasne zločine mora biti trajno, kako se nikad ne bi ponovili. 

"Ovdje sam 1942. godine dotjeran iz Bosanske Gradiške u logoru. Ja sam kao dijete palio vatru tamo, čuvao krave i prijavili me da sam dao signal partizanima. Ja nisam znao tko su partizani", svjedoči zatočenik logora Nadir Dedić.

'Da se ovaj užas više nikada ne ponovi'

"Da se ovo ne zaboravi, tako da se ovaj užas više nikada ne ponovi", poručio je Dinko Tamarut, predsjednik Saveza antifašitičkih boraca Primorsko-goranske županije.

Jasenovac je od kolovoza 1941. do 22. travnja 1945. bio logor smrti u kojem su ubijani muškarci, žene i djeca zbog svoje vjerske, nacionalne ili ideološke pripadnosti.

Poimenični popis žrtava logora navodi imena i podatke za 83.145 žrtava - 39.570 muškaraca, 23.474 žena i 20.101 djece do četrnaest godina. Najviše je u 1.337 dana postojanja logora stradalo Srba, Roma, Židova i Hrvata, prenosi Hina.

Od 1.073 logoraša, koliko ih je 22. travnja 1945. bilo u logoru, u proboj ih je krenulo 600, a preživjelo samo stotinjak.

Preostalih 473, koji nisu krenuli u proboj, ubijeni su i spaljeni.

Izvor: Al Jazeera i agencije

Povezano iz kategorije

Error: No articles to display

Općine Unsko-sanskog kantona

                 

Android App za LjutaKrajina.net